1. Često korišteni pojmovi
1. Vrućina
Toplina je oblik energije. Ako se predmet zagrijava, toplina se apsorbira; ako se hladi, toplina se izbacuje. SI jedinica je džul (J).
Uobičajene jedinice: kJ (kilojoules), BTU (britanska toplinska jedinica), kCal (kilokalorije)
2. Kapacitet hlađenja
Toplina koju klima uređaj oduzima od klimatiziranog prostora u jedinici vremena. SI jedinica je kW (kJ/s).
Uobičajeno korištene jedinice: kW (kilovat), BTU/h (imperijalna jedinica), kCal/h (kilokalorija), RT (rashladne tone)
3. Temperatura
Temperatura pokazuje koliko je tvar hladna ili vruća.
Metode izražavanja temperature su: stupanj (Celzijus), ℉ (Fahrenheit), K (Kelvin) stupanj =5/9 (℉-32)=K-273
4. Relativna vlažnost zraka
Relativna vlažnost zraka pokazuje koliko je zrak blizu zasićenja vodenom parom.
Metoda izražavanja: % (postotak)
5. Rashladno sredstvo
Cirkulirajući nosač topline koji prenosi toplinu s visokotemperaturnog kraja na niskotemperaturni dio u rashladnom sustavu.
Najčešće korišteni su: R22, R134a, R410A, R290, R717, R404A itd.
6. Omjer energetske učinkovitosti
Omjer energetske učinkovitosti važan je pokazatelj za mjerenje ekonomske učinkovitosti klimatizacijskih jedinica.
Omjer energetske učinkovitosti=kapacitet hlađenja/potrošnja energije
7. Osjetna toplina/latentna toplina
Toplina koja uzrokuje promjenu temperature tijela naziva se osjetna toplina.
Toplina koja mijenja samo stanje fazne promjene objekta bez promjene njegove temperature naziva se latentna toplina
8. Isparavanje/kondenzacija
Isparavanje i kondenzacija su fazne promjene do kojih dolazi kada rashladno sredstvo apsorbira (otpušta) toplinu u sustavu.
Promjena rashladnog sredstva iz tekućeg u plinovito stanje naziva se isparavanje, apsorbiranje topline iz okoline;
Promjena rashladnog sredstva iz plinovitog u tekuće stanje naziva se kondenzacija i oslobađa toplinu u okolni okoliš.
9. Supercooling
Temperaturna razlika između tekućine rashladnog sredstva i zasićene tekućine pri istom tlaku naziva se pothlađivanje, što je razlika između temperature zasićenja kondenzacije rashladnog sredstva (odgovarajuća vrijednost na manometru) i temperature cijevi tekućine.
10. Pregrijavanje
Temperaturna razlika između pare rashladnog sredstva i zasićene pare pri istom tlaku naziva se pregrijavanje, što je razlika između temperature zasićenja isparavanjem rashladnog sredstva (odgovarajuća vrijednost na manometru niskog tlaka) i temperature povratnog zraka.
2. Osnovna načela
①Proces isparavanja: tekućina za hlađenje isparava pod niskim tlakom (niska temperatura) i postaje para niskog tlaka; isparivač je uređaj koji proizvodi hladnu energiju. Rashladno sredstvo apsorbira toplinu predmeta koji se hladi u isparivaču, čime se postiže svrha hlađenja.
②Postupak kompresije: povećajte tlak niskotlačne pare na visokotlačnu paru. Kompresor komprimira i prenosi rashladnu paru, te stvara srednji i niski tlak u isparivaču te srednji i visoki tlak u kondenzatoru. To je srce cijelog sustava.
③Proces kondenzacije kondenzira paru pod visokim pritiskom u tekućinu pod visokim pritiskom; kondenzator je uređaj koji emitira toplinu i ispušta toplinu koju apsorbira rashladno sredstvo u isparivaču i toplinu pretvorenu radom utrošenog kompresorom u rashladni medij.
④ Tijekom procesa prigušivanja, visokotlačna tekućina smanjuje svoj tlak i ponovno postaje niskotlačna tekućina, vraćajući se u ① kako bi dovršila ciklus. Prigušni ventil prigušuje i smanjuje tlak rashladnog sredstva te regulira protok rashladnog sredstva koje ulazi u isparivač.
1. Kompresor: srce i snaga rashladnog sustava, koji ima funkciju komprimiranja i pogona rashladnog sredstva rashladnog sustava.
2. Kondenzator i isparivač: Kondenzator prenosi toplinu vanjskom okolišu, a rashladni plin se hladi i pretvara u tekućinu, uzrokujući porast temperature vanjskog okoliša. Isparivač apsorbira toplinu iz vanjskog okoliša, a tekućina za hlađenje isparava u njemu, smanjujući temperaturu vanjskog okoliša.
3. Suhi isparivač: U suhom isparivaču rashladno sredstvo prolazi kroz cijevi za izmjenu topline, a hladna voda teče izvan visokoučinkovitih cijevi za izmjenu topline. Učinkovitost izmjene topline takvog izmjenjivača topline je relativno niska. [Izvor ovog članka: Refrigeration Encyclopedia Public Account], njegov koeficijent prijenosa topline je samo oko 2 puta veći od gole cijevi, ali njegova je prednost što olakšava povrat ulja i relativno ga je jednostavno kontrolirati. Količina punjenja rashladnog sredstva je oko 1/2 do 1 količine punjenja natopljene jedinice. /3 ili tako nešto.
4. Potopljeni isparivač: Način rada potopljenog isparivača potpuno je suprotan načinu rada suhog isparivača. Hladna voda prolazi kroz cijev za izmjenu topline, a rashladno sredstvo potpuno uranja cijev za izmjenu topline. Nakon apsorbiranja topline, isparava izvan cijevi za izmjenu topline. Postoje mnoge rupe u obliku igle na površini cijevi za prijenos topline natopljenog isparivača, [Izvor ovog članka: Refrigeration Encyclopedia Public Account], a na unutarnjoj površini cijevi postoje spiralne izbočine koje poboljšavaju prijenos topline na strana hladne vode. Ova visokoučinkovita cijev za prijenos topline istovremeno poboljšava vrenje izvan cijevi i prijenos topline unutar cijevi, poboljšavajući koeficijent prijenosa topline.
5. Mehanizam za prigušivanje: Visokotlačno rashladno sredstvo koje izlazi iz kondenzatora dekomprimira se i hladi kroz ekspanzijski ventil, tako da je temperatura rashladnog sredstva niža od temperature okoline, tako da jedinica klima uređaja ima mogućnost hlađenja. Trenutno se najčešće koriste uređaji za prigušivanje: toplinski ekspanzijski ventil, otvorna ploča, kapilarna cijev, ručni ekspanzijski ventil, elektronički ekspanzijski ventil.
6. Funkcija ekspanzijskog ventila: Kontrolira pregrijavanje rashladnog sredstva na izlazu iz isparivača kako bi se osiguralo da je područje isparavanja isparivača u potpunosti iskorišteno i spriječila nesreće s ispiranjem cilindra kompresora.
7. Klasifikacija toplinskih ekspanzijskih ventila: Termoekspanzijski ventili se dijele na konstrukcijske tipove: integralni tip i sklopljeni tip. Metode balansiranja tlaka mogu se podijeliti na: metode unutarnjeg balansiranja i metode vanjskog balansiranja. Prema smjeru strujanja radnog fluida dijelimo ga na: jednosmjerno i dvosmjerno.
8. Četveroputni ventil: Četveroputni ventil je važna komponenta u klimatizacijskom uređaju i igra ulogu u promjeni smjera protoka rashladnog sredstva u klimatizacijskom sustavu.
9. Separator plin-tekućina: Separator plin-tekućina može se instalirati na ulazu i izlazu plinskog kompresora za razdvajanje plin-tekućina.
10. Spremnik tekućine: Spremnik tekućine igra ulogu skladištenja, odvajanja plina i tekućine, filtracije, prigušivača i međuspremnika rashladnog sredstva.
11. Solenoidni ventil: Kada je struja uključena, solenoidna zavojnica stvara elektromagnetsku silu da podigne član za zatvaranje sa sjedišta ventila, a ventil se otvara; kada je napajanje isključeno, elektromagnetska sila nestaje, a opruga pritišće član za zatvaranje na sjedištu ventila, i ventil se zatvara.
